O PROGRAMU

BROJ ODLUKE 153-02-01202/2020-01
Cilj programa je: Sticanje uvida u oftalmološku doktrinu saniranja povreda oka. Razumevanje i usvajanje savremenog pristupa dijagnostici i lečenju povreda oka.
Dodatne informacije
- Vrsta programa: Elektronski test
- Autor (klikni na ime): Prof.dr Milenko Stojković
- Organizator: Strukovno udruženje Akademija javnog zdravlja
- Akreditovan za: Lekare (specijalnost: opšta medicina, medicina rada, urgentna medicina, anesteziologija sa reanimatologijom, oftalmologija, otorinolaringologija, maksilofacijalna hirurgija, opšta hirurgija, pedijatrija), stomatologe, medicinske sestre (stomatološke sestre), zdravstvene tehničare (medicinske tehničare)
- Bodovi za korisnika: 5
- Bodovi za autora: 7
- Broj akreditacije: A-1-2094/20
- Broj odluke: 153-02-01202/2020-01
- Akreditovan dana: ponedeljak, 16. novembar 2020.
- Akreditacija važi još:
- Kratak sadržaj: Povrede oka predstavljaju vodeći uzrok monokularne slabovidosti i slepila u opštoj populaciji. Procenjuje se da je njihova godišnja učestalost u SAD oko 2,5 miliona, od čega oko 90.000 povređenih ima trajno neki stepen oštećenja vida. Najveći broj povreda nastaje u toku obavljanja profesionalne delatnosti (najveći rizik u građevinarstvu). Trećinu povreda na radu čini strano telo u oku, dok četvrtinu čine otvorene povrede i kontuzije. Hemijske, termičke i radijacione povrede su znatno ređe. Povrede u saobraćajnom traumatizmu praćene su teškim povredama oba oka u okviru politraume, sa krajnje neizvesnom prognozom o gubljenju vida. Značajan uzrok povreda su sportske aktivnosti, što afirmiše značaj zaštitnih mera (maska, naočare). Prema Birmingemskoj klasifikaciji povrede oka se dele na zatvorene i otvorene, u zavisnosti od stepena oštećenja zida očne jabučice (rožnjače i/ili beonjače).
Povrede oka često su udružene sa drugim povredama, naročito sa povredama glave i vrata. Teška trauma praćena destrukcijom tkiva i krvarenjem, prelomi kostiju lica ili lobanje, mogu da odlože procenu stepena oštećenja oka i oftalmološku intervenciju na određeno vreme. Inicijalna procena povrede oka mora biti pažljiva, temeljna i opsežna. Oftalmologa treba što ranije uključiti u trauma tim, jer se tako smanjuje mogućnost dodatnog oštećenja oka i potrebe za dodatnim hirurškim tretmanom. Prepoznavanje povreda koje su opasne po vid su prioritet, ali je važno i sprečiti nastanak sekundarnih povreda. Naročito treba obratiti pažnju na skrivenu rupturu očne jabučice, prisustvo stranog tela i povrede optičkog nerva, jer se te povrede mogu prevideti u određenim situacijama, a za njih je važna pravovremena odluka o lečenju. Jedina povreda oka koja zahteva hitan tretman je hemijska povreda oka, kod koje treba što pre otpočeti sa ispiranjem oka. Kada je povređeni pacijent u besvesnom stanju pregled se može obaviti mnogo lakše nego kada pacijent ne sarađuje zbog uticaja alkohola ili drugih psihoaktivnih supstanci. Pacijentima koji ne sarađuju ne treba na silu otvarati kapke, jer to može dovesti do ektruzije intraokularnog sadržaja ukoliko postoji otvorena povreda oka. Kada je potrebno povređenog uputiti u specijalizovanu ustanovu zbog zbrinjavanja povrede oka, neophodno je, pre transporta, postići njegovu hemodinamsku stabilnost. U slučaju da postoji otvorena povreda oka, treba staviti zaštitu preko povrede, odnosno, gazu natpoljenu sterilnim fiziološkim rastvorom kako bi se sprečilo njegovo sušenje, što je naročito bitno za eksponirani deo očne jabučice.
Sa oftalmološkog aspekta, hirurško zbrinjavanje otvorene povrede oka spada u hitne operacije, pri čemu stepen hitnosti zavisi od funkcionalne očuvanosti oka i prognoze o gubljenju vida. Oftalmohirurška doktrina preporučuje da se otvorena povreda oka zbrine 6–24 časa od povrede. Kod nestabilnog politraumatizovanog pacijenta indikovano je odlaganje operacije do stabilizacije opšteg stanja, bez obzira na moguću lošu prognozu o gubljenju vida.
Ovaj program kontinuirane edukacije namenjen je lekarima - oftalmolozima i anesteziolozima, specijalistima urgentne i opšte medicine i radiolozima. Korisnici će steći znanja o povredama oka - epidemiološkim karakteristikama (raširenost, ugroženost populacionih grupa), uzrocima povreda, klasifikaciji (vrstama povreda), riziku koji one nose - i steći uvid u oftalmološku doktrinu o njihovom saniranju (pristupu i merama koje je neophodno preduzeti). - Obavezna literatura: 1. Vlajković G, Sinđelić R. Povrede oka. U: Popović N, Ed. Anestezija u traumi. Beograd: N.Popović - Wind press, 2010. 978. 431-49.
- Dopunska literatura: 1. Singh K, Mutreja A, Bhattacharyya M, Dangda S. Epidemiology and Implications of Ocular Trauma Admitted to a Tertiary Care Hospital in North India. US Ophthalmic Review, 2017; 10(1): 64–8; 2. Cadenhead HE, Eadie B, Wendel C, Warner SJ. Sport-related ocular trauma in Vancouver, British Columbia: Not the usual suspects. BCMJ, 2018. 60(1): 47-51; 3. Chauvin A, Bourges JL, Korobelnik JF, Paques M, Lebranchu P, Villeroy F, et al. Ocular injuries caused by less-lethal weapons in France. Lancet. 2019; 394: 1616–7; 4. Awidi A, Kraus CL. A comparison of ocular trauma scores in a pediatric population. BMC Res Notes, 2019; 12: 569.
- Raspoloživo vreme: 3 sata za učenje, 2 sata za rešavanje testa
- Broj pitanja u testu: 50
- Cena: Za članove udruženja besplatno, ostali 1.500 RSD