O PROGRAMU

BROJ ODLUKE 153-02-301/2020-01
Cilj programa je: Sticanje ili obnavljanje znanja o izvorima i dnevnim potrebama vitamina A kod dece, fiziološkom funkcijom vitamina A, uzrocima deficita i kliničkom slikom hipovitaminoze A, kliničkim manifestacijama akutne i hronične hipervitaminoze A; Upoznavanje sa epidemiološkim i javnozdravstvenim karakteristikama i značajem problema hipovitaminoze A; Upoznavanje sa savremenim principima profilakse i tretmana hipovitaminoze A, sticanje znanja o merama i osposobljavanje za njihovu primenu.
- Vrsta programa: Elektronski test
- Autor (klikni na ime): Dr Sci med Nevenka Ilić
- Organizator: Akademija za kontinuiranu medicinsku edukaciju
- Akreditovan za: Lekare (specijalnost: pedijatrija, oftalmologija), medicinske sestre (pedijatrijske sestre, patronažne sestre, medicinske sestre - vaspitačice), zdravstvene tehničare (dijetetičare-nutricioniste, laboratorijske tehničare, farmaceutske tehničare)
- Bodovi za korisnika: 5
- Bodovi za autora: 7
- Broj akreditacije: A-1-794/20
- Broj odluke: 153-02-301/2020-01
- Akreditovan dana: ponedeljak, 2. mart 2020.
- Akreditacija važi još:
- Kratak sadržaj: Vitamin A je nezasićeni alkohol rastvorljiv u mastima. Dnevne potrebe vitamina A izražavaju se kao ekvivalent aktivnosti retinola – RAE, a zavisne su od uzrasta. Namirnice bogate vitaminom A su meso, džigerica, zeleno povrće, žuto voće i povrće, riblje ulje itd. U namirnicama životinjskog porekla vitamin A se nalazi kao retinol (retinil-estar), a biljnog porekla kao biljni pigmenat ili provitamini A (α, β i γ karoten i β kriptoksantin). U tankom crevu dolazi do konverzije provitamina u vitamin A, koji se esterifikuje u enterocitima u retinil palmitat i inkorporiše u hilomikrone putem kojih se transportuje do jetre gde se najvećim delom deponuje. U plazmi se vitamin A nalazi u obliku retinola, a referentne vrednosti su ≥300 μg/L (≥1,05 μmol/l). Aktivni oblici vitamina A u organizmu su: retinoična kiselina koja ima ulogu u transkripciji gena fundamentalnih za biološku aktivnost ćelija (deoba, diferencijacija i ćelijska smrt) i aldehidni oblik vitamina A, retinal, koja ima ulogu u ostvarivanju funkcije čula vida. Najčešći uzroci deficita su podhranjenost, odnosno loše navike u ishrani, kao i bolesti povezane sa malabsorpcijom masti (hronične inflamatorne bolesti creva, hronični pankreatitis, cistična fibroza, bilijarna opstrukcija, holestaza). Hipovitaminoza A se manifestuje poremećajima funkcije vida, integriteta kože i sluzokoža, funkcije imunskog sistema, kao i rasta i razvoja kod dece. Oftalmološke promene u hipovitaminozi A podrazumevaju: noćno slepilo, kserozu konjuktive sa pojavom Bitotovih tačaka, kserozu rožnjače sa ili bez keratomalacije, kao keratinizaciju mrežnjače koje mogu dovesti do slepila; koža je suva sa folikularnom hiperkeratozom na ramenima i butinama, a poremećaj integriteta sluzokoža i poremećaj funkcije imunskog sistema dovode do učestalih dijareja, bronhitisa, upala pluća, cistitisa, nefritisa itd. Usporeni rast usled hipovitaminoze A praćen je apatijom i smanjenjem kognitivnih sposobnosti deteta. Lečenje teških oblika hipovitaminoze A (koncentracija retinola < 200 μg/l odnosno < 0,70 μmol/l uz prisutnu kseroftalmiju) podrazumeva primenu velikih doza vitamina 1500μg/kg u toku 5 dana, a zatim po 7500μg dnevno), dok se za granične hipovitaminoze (koncentracija retinola u krvi 200-300 μg/l ili 0,70 -1,05 μmol/l) i pripadnost rizičnim grupama savetuje ishrana namirnicama bogatim vitaminom A (≥20%DV) u pet obroka u toku dana koji obezbeđuju ravnomeran unos karotena. Prevencija hipovitaminoze podrazumeva isključivo dojenje do 6 meseca života (jer majčino mleko sadrži velike količine vitamina A), pravilnu ishranu, obogađivanje namirnica, itd. Toksičnost vitamina A manifestuje se teratogenim efektom ukoliko se tokom prvog trimestra uzima 10.000 IU dnevno, akutnom toksičnošću (simptomi pseudotumora mozga) ili hroničnom toksičnošću (suva koža, svrab, alopecija, bolovi u kostima, hiperkalcemija sa osteoporozom), a trajne posledice mogu biti ciroza jetre i oštećenje bubrega. Karotinemija predstavlja pojavu narandžasto-žute boje kože usled prekomernog unosa karotena koji nema toksični efekat.
- Obavezna literatura: 1. Dr Sci med Nevenka Ilić "Vitamin A - Dnevne potrebe, funkcija, posledice deficita i hipervitaminoze kod dece", prezentacija predavanja.
- Dopunska literatura: 1. Imdad A, Mayo-Wilson E, Herzer K, Bhutta ZA. Vitamin A supplementation for preventing morbidity and mortality in children from six months to five years of age. Cochrane Database Syst Rev 2017; 11(3); 2. World Health Organization. Vitamin A supplementation in infants and children 6-59 months. E-Library of Evidence for Nutrition Actions( eLENA); 3. Huang Z, Liu Y, Qi G, Brand D and Zheng SG. Role of Vitamin A in the Immune System. J Clin Med 2018; 7(9): 258; 4. U.S. Food and Drug Administration. Converting Units of Meagure for Folate, Niacin and Vitamins A, D and E on the Nutrition and Supplement Facts Labels: Guidance for Industry, 2019; 5. Rosenbloom M. Vitamin Toxicity. 2017.
- Raspoloživo vreme: 3 sata za učenje, 2 sata za rešavanje testa
- Broj pitanja u testu: 50
- Cena: Za članove udruženja besplatno, ostali 1.500 RSD