O PROGRAMU

BROJ ODLUKE 153-02-301/2020-01
Cilj programa je: Sticanje znanja o interakcijama lekova koji se koriste za lečenje kardiovaskularnih bolesti; Osposobljavanje za uočavanje interakcija u praksi; Osposobljavanje za blagovremeno i adekvatno reagovanje na njih.
- Vrsta programa: Elektronski test
- Autor (klikni na ime): Prof.dr Milica Prostran
- Organizator: Akademija za kontinuiranu medicinsku edukaciju
- Akreditovan za: Lekare (specijalnost: nije specifikovano), farmaceute, medicinske sestre, zdravstvene tehničare (farmaceutske tehničare)
- Bodovi za korisnika: 5
- Bodovi za autora: 7
- Broj akreditacije: A-1-773/20
- Broj odluke: 153-02-301/2020-01
- Akreditovan dana: ponedeljak, 2. mart 2020.
- Akreditacija važi još:
- Kratak sadržaj: U bolničkim uslovima, a ne samo u njima već i u ambulantnim uslovima, bolesnici uzimaju od 2 do 20 lekova raznih farmakoterapijskih grupa. Broj lekova zavisi od prirode same bolesti (npr. hipertenzija, infekcija izazvana Helikobakterom i dr.), kao i od postojanja višestrukih tegoba (npr. hronična respiratorna infekcija praćena akutnom infekcijom). Neracionalno propisivanje i korišćenje većeg broja lekova je polipragmazija. Njena posledica je povećanje rizika od neželjenih dejstava. Na sreću, sva neželjena dejstva nemaju isti klinički značaj. Interakcije, koje se ispoljavaju u svakodnevnoj praksi kao neželjena dejstva vide se u oko 20% slučajeva kod onih bolesnika koji uzimaju istovremeno između 10 i 20 lekova. Ispoljavanje interakcija zavisi od samog bolesnika, leka/lekova i znanja lekara koji propisuje taj lek/te lekove. Lekovi koji izazivaju interakcije su lekovi male terapijske širine, pa toksični efekti nastaju i pri malom povećanju doze, odnos-no slobodne, farmakološki aktivne frakcije leka u plazmi. Interakcije lekova mogu nastati u svim fazama farmakokinetike (npr. resorpcija, distribucija, metabolizam, izlučivanje). Mehanizmi interakcija, takođe, mogu biti različiti.
Broj mogućih interakcija lekova koji se koriste za lečenje kardiovaskularnih bolesti je ogroman, pa se one ni ne mogu nabrojati, a još manje zapamtiti. Poznavanje značajnih interakcija, a naročito kada su u pitanju kardiovaskularni lekovi (antihipertenzivi, antiaritmijski lekovi, kardiotonički glikozidi, oralni antigoagulantni lekovi i dr.), koji se hronično primenjuju, veoma je važno, jer neke od interakcija mogu biti i fatalne. Lekar mora uvek da misli na njih, imajući u vidu da postoje inter- i intraindividualne varijacije, da ishod interakcije nije uvek lako merljiv i često se previđa, da on može biti dozno i vremenski zavisan, da lekovi iste klase ne moraju stupati u iste interakcije (antagonisti kalcijuma, npr.), da u interakcije mogu, osim lekova, stupati i OTC preparati, homeopatski i biljni preparati koji su danas naročito popularni, te da postojanje štetne interakcije ne znači uvek i kontraindikaciju za primenu određene kombinacije lekova. Poznato je da se mnoge interakcije mogu predvideti na osnovu farmakokinetičkog i farmakodinamskog profila (osobina) propisiva-nih lekova. U testu se navode brojni primeri interakcija kardiovaskularnih lekova sa lekovima različitih farmakoterapijskih grupa, kao i sa biljnim preparatima.
Ovaj program kontinuirane medicinske edukacije obezbeđuje sticanje specifič-nih znanja o interakcijama lekova koji se koriste za lečenje kardiovaskularnih bolesti, neophodnih za njihovo uočavanje u svakodnevnoj kliničkoj praksi i adekvatno reagovanje. Program je namenjen zdravstvenim radnicima (lekarima, farmaceutima, medicinskim sestrama i farmaceutskim tehničarima) koji svakodnevno propisuju, izdaju ili aplikuju lekove za lečenje kardiovaskularnih bolesti ili savetuju pacijenta u vezi s upotrebom ovih preparata. - Obavezna literatura: 1. Prostran M. Interakcije lekova. U: Klinička farmakologija: odabrana poglavlja (Prostran M Ed.). Beograd: Medicinski fakultet u Beogradu. 2016. 59-74.
- Dopunska literatura: 1. Assefa YA, Kedir A, Kahaliw W. Survey on Polypharmacy and Drug-Drug Interactions Among Elderly People with Cardiovascular Diseases at Yekatit 12 Hospital, Addis Ababa, Ethiopia. Integrated Pharmacy Research and Practice, 2020; 9: 1-9; 2. Ivanov S, Lagunin A, Filimonov D, Poroikov V. Assessment of the cardiovascular adverse effects of drug-drug interactions through a combined analysis of spontaneous reports and predicted drug-target interactions. PLoS Comput Biol, 2019; 15(7); 3. Khan MZ, Sridhar SB, Gupta PK. Assessment of potential drug–Drug interactions in hospitalized cardiac patients of a secondary care hospital in the United Arab Emirates. J Res Pharm Pract 2019; 8: 20-; 4. Stojanović R, Prostran M, Todorović Z. Interakcije lekova. U: Pedijatrija (Bogdanović R, Radlović N Ed.). Beograd: Akademska misao, 2016. 196-202; 5. Prostran M. Interakcije kardiovaskularnih lekova. U: Kardiologija (Ostojić M, Kanjuh V, Beleslin B. Ed.). Beograd: Zavod za udžbenike, 2011. 1206-26.
- Raspoloživo vreme: 3 sata za učenje, 2 sata za rešavanje testa
- Broj pitanja u testu: 50
- Cena: Za članove udruženja besplatno, ostali 1.500 RSD