O PROGRAMU

BROJ ODLUKE 153-02-690/2020-01
Cilj programa je: Razumevanje značaja aktivnog učešća pacijenta u procesu lečenja za ishod savremenih bolesti i motiva kao faktora ponašanja; Sticanje znanja o faktorima koji determinišu motivaciju bolesnog čoveka i važnosti komunikacije i interakcija u procesu zaštite; Osposobljavanje za ostvarivanje komunikacije koji motiviše pacijenta, razvoj interakcije koji doprisnoi njegovom uključivanju, izbor i primenu različitih tehnika motivacije.
Dodatne informacije
- Vrsta programa: Elektronski test
- Autor (klikni na ime): Dr sci med Vesna Tomić
- Organizator: Akademija za kontinuiranu medicinsku edukaciju
- Akreditovan za: Lekare (specijalnost: nije specifikovano), farmaceute, biohemičare, medicinske sestre
- Bodovi za korisnika: 3
- Bodovi za autora: 5
- Broj akreditacije: C-1-37/20
- Broj odluke: 153-02-690/2020-01
- Akreditovan dana: sreda, 1. jul 2020.
- Akreditacija važi još:
- Kratak sadržaj: Savremene bolesti u mnogo većoj meri zavise od saradnje bolesnika, posebno u promeni ponašanja. Aktivno učešće bolesnika u lečenju korelira sa zadovoljstvom pacijenta, a zadovoljstvo determiniše više faktora, čiji je zajednički imenitelj komunikacija u procesu zaštite.
Većina bolesnika nema dovoljno znanja da bi mogla da oceni opravdanost i valjanost predloženog lečenja, već procenjuje efekte prateći da li je i koliko brzo došlo do ublažavanja ili nestajanja simptoma. Istraživanja pokazuju da se u oceni stručne pomoći koja im je pružena pacijenti često koriste nemedicinskim parametrima. Tehnički kvalitet usluga često procenjuju manje značajnim od načina na koji su one pružene, stava stručnjaka, njegove ljubaznosti.
Studije koje su se bavile proučavanjem zadržavanja (retencije) onoga što je pacijentima prezentirano kao informacija u vezi sa njihovim zdravstvenim stanjem pokazuju da se oko 40% informacija datih tokom konsultacija odmah zaboravlja. Najviše se pamte informacije u vezi sa dijagnozom i prirodom bolesti, a mnogo slabije instrukcije, saveti i preporuke. Količina zaboravljenog raste proporcionalno porastu količine datih informacija, zbog emocionalne uzrujanosti pacijenta, njegovih strahova i anksioznosti, slabijih intelektualnih kapaciteta i stepena obrazovanja.
Istraživanja pokazuju da se odstupanja od saveta lekara u praksi kreću od 15 do 93%. Nepoštovanje preporuka lekari tumače nekooperativnošću bolesnika, osobinama ličnosti, neznanjem, nedostatkom motivacije za lečenje ili zaboravnošću. Pokušaji tipologozacije ličnosti pacijenata koje se ne pridržavaju saveta pokazali su se bezuspešnim. Većina faktora koji doprinose učestalosti ove pojave su u vezi sa lošom komunikacijom koja direktno deluje na motivaciju pacijenta za lečenje.
Da li će se i u kojoj meri pacijent pridržavati datih saveta od strane lekara u vezi je i sa specifičnostima samog tretmana i predloženih mera o njegovom toku. Pacijenti lakše prekidaju i češće samostalno modifikuju oblike lečenja koji traju dugo, komplikovani su za sprovođenje i više ih ometaju u aktivnostima koje su njima važne. Oboleli se češće pridržavaju saveta koji se odnose na uzimanje lekova nego na promene ponašanja, navika i načina života.
Nezavisno od objektivnih pokazatelja, bolest za bolesnika postaje ugrožavajuća tek kada je on doživi kao takvu. Da bi bio spreman da prihvati ograničenja, lišavanja i druge neprijatnosti koje lečenje doprinosi oboleli treba da veruje u njegovu smisaonost i ima nadu da će buduća dobit nadvladati sadašnje gubitke. Ovakav doživljaj je pod uticajem motivacionih faktora.
U tom kontekstu dodatna medicinska edukacija iz domena psiholoških i socijalnih veština zdravstvenih radnika zauzima posebno mesto, jer obezbeđuje bolju komunikaciju i kvalitetnije interakcije, sa svim efektima na motivaciju i aktivno učešće pacijenta u procesu zaštite. Istraživanja su nedvosmisleno pokazala da zdravstveni radnici koji uspevaju da motivišu svoje pacijente postiže značajno bolje terapeutske rezultate od drugih koji se oslanjaju na farmakološku efikasnost lekova ili tehnološku razvijenost službe. - Obavezna literatura: 1. Vesna Tomić "Zdravstvena psihologija u medicinskoj praksi". Beograd: Interprint, 2015. 183. 81-91; 2. Vesna Tomić “Motivacija za kvalitet radne aktivnosti”. prezentacija predavanja.
- Dopunska literatura: 1. Ranjan P, Kumari A, Chakrawarty A.How can Doctors Improve their Communication Skills? J Clin Diagn Res. 2015; 9(3): JE01–JE04; 2. Haskard Zolnierek KB, Robin DiMatteo M. Physician Communication and Patient Adherence to Treatment: A Meta-analysis. Med Care. 2019; 47(8): 826–34; 3. Marcus C. Strategies for improving the quality of verbal patient and family education: a review of the literature and creation of the EDUCATE model. Journal Health Psychology and Behavioral Medicine, 2014. 2(1): 482-95; 4. Brand VS, Bray KK, MacNeill S, Catley D, Williams K. Impact of single‐session motivational interviewing on clinical outcomes following periodontal maintenance therapy. Int J Dent Hyg, 2016; 11: 134–41.
- Raspoloživo vreme: 3 sata za učenje, 2 sata za rešavanje testa.
- Broj pitanja u testu: 50
- Cena: Za članove udruženja besplatno, ostali 1.500 RSD