O PROGRAMU

BROJ ODLUKE 153-01-00071/2021-01
Cilj programa je: Sticanje relevantnih znanja o specifičnostima preoperativne pripreme, operativnog i postoperativnog lečenja gojaznih pacijenata, bez obzira o kojoj vrsti hirurške intervencije je reč. Razumevanje kliničkog značaja specifičnosti u lečenju gojaznih pacijenata. Usvajanje savremenog pristupa u tretmanu gojaznih pacijenata tokom operativnog lečenja.
Dodatne informacije
- Vrsta programa: Elektronski test
- Autor (klikni na ime): Prof.dr Nevena Kalezić
- Organizator: Strukovno udruženje Akademija javnog zdravlja
- Akreditovan za: Lekare (specijalnost: anestezioloziologija sa reanimatologijom, opšta hirurgija, ortopedija sa traumatologijom, urologija, neurohirurgija, kardiohirurgija, vaskularna hirurgija, oftalmologija, ginekologija i akušerstvo, otorinolaringologija, interna medicina, medicinska biohemija), biohemičare, medicinske sestre, zdravstvene tehničare
- Bodovi za korisnika: 5
- Bodovi za autora: 7
- Broj akreditacije: A-1-92/21
- Broj odluke: 153-01-00071/2021-01
- Akreditovan dana: ponedeljak, 1. mart 2021.
- Akreditacija važi još:
- Kratak sadržaj: Gojaznost je kompleksno metaboličko oboljenje koje se javlja u svim starosnim i socijalnim kategorijama. Iako je gojaznost povezana sa ekonomskim, socijalnim, kulturološkim i genetskim faktorima, to je u suštini energetski disbalans, koji se razvija uvek kada unos hranljivih materija prevazilazi potrošnju, bez obzira na prisustvo ili odsustvo faktora rizika. Trenutno u razvijenim zemljama sveta oko 30% stanovništva je gojazno, sa trendom porasta broja gojaznih (do 2030.godine se predviđa oko 40% gojaznog stanovništva), a kada je u pitanju ekstremna, morbidna gojaznost, taj broj je oko 250.000.000, odnosno preko 7% svetske populacije. Sa 325.000 smrtnih slučajeva godišnje samo u Sjedinjenim američkim državama, gojaznost zauzima drugo mesto na listi vodećih uzročnika smrti, odmah iza pušenja. Posebno zabrinjava činjenica da je sve veći broj gojazne dece i adolescenata (oko 11%), a 60-80% njih će postati gojazni odrasli ljudi. Gojaznost se definiše pomoću indeksa telesne mase (engl. Body Mass Index, BMI) koji se izračunava tako što se telesna masa podeli s telesnom visinom izraženom u m2 (BMI = TM (kg)/TV (m2). U odnosu na indeks telesne mase, gojaznost se deli u tri stepena: prvi stepen sa BMI od 30 do 34.9 kg/m2, drugi sa BMI 35 do 39.9kg/m2 i treći sa BMI > 40 kg/m2. Prekomerno povećanje masne mase tela je udruženo s kraćim životnim vekom, dijabetesom tipa 2, hipertenzijom, malignim bolestima, sterilitetom, kardiovaskularnim oboljenjima i bolestima lokomotornog sistema. Lečenje gojaznosti podrazumeva promenu životnog stila koja obezbeđuje smanjenje mase tela i poboljašanje više zdravstvenih aspekata proisteklih iz gojaznosti. Promena životnog stila obuhvata dijeto-terapiju uz odgovarajuću fizičku aktivnost i predstavlja prvi i neizostavni deo lečenja svakog stadijuma gojaznosti. Indikacije za hirurško lečenje gojaznosti (barijatrijsku hirurgiju) postavlja multidisciplinarni tim, sastavljen od endokrinologa, hirurga, anesteziologa, psihijatra, a po potrebi i drugih specijalnosti koji procenjzje operativni rizik. Tokom preoperativne pripreme, od značaja je dovesti sve komorbiditete u tzv. „stabilno stanje“ i proceniti rizik od pojave intreaoperativnih i postoperativnih komplikacija, kako bi se preduzele sve profilaktičke i kurativne mere blagovremeno. Od posebnog značaja u intraoperativnom i postoperativnom periodu je sklonost ka respiratornoj depresiji i hipoventilaciji, zbog obstruktivne slip-apneje, koja je čest pratilac gojaznosti, kao i hipoventilacionog sindroma udruženog sa gojaznošću. Sa anesteziološkog stanovišta, poseban fokus je na otežanom uspostavlljanju i održavanju disajnog puta jer je dokazano da je gojaznost udružena sa otežanom ventilacijom maskom za lice, otežanom intubacijom i otežanim plasmanom supra i infraglotičkih sredstava. Takođe je posebno delikatno doziranje anestetičkih sredstava i drugih medikamenata jer se neki medikamenti doziraju prema idealnoj telesnoj težini, drugi prema aktuelnoj (totalnoj) telesnoj težini, a treći prema nemasnoj telesnoj masi ili tzv. „korigovanoj“ telesnoj težini. Intraoperativno je prisutan i čitav niz drugih problema, kao što su: otežano pozicioniranje na operacionom stolu, otežano plasiranje perifernih i centralnih venskih katetera, otežana identifikacija anatomskih orijentira prilikom izvođenja regionalne anestezije itd. U postoperativnom periodu važan je kontinuiran ili frekventan monitoring vitalnih funkcija jer gojazni pacijenti imaju veću učestalost respiratornih, kardiovaskularnih, tromboembolijskih, infektivnih i drugih postoperativnih komplikacija.
- Obavezna literatura: 1. Bjelović M, Polovina S, Kalezić N. Perioperativno lečenje gojaznih pacijenata, U: Kalezić N. Perioperativna medicina 1. 2020; 9:185-201.
- Dopunska literatura: 1. Pantalone KM, Hobbs TM, Chagin KM, Kong SX, Wells BJ, Kattan MW, et al. Prevalence and recognition of obesity and its associated comorbidities: cross-sectional analysis of electronic health record data from a large US integrated health system. BMJ Open [Internet]. 2017 [cited 2018 Jul 24];7:17583; 2. Polovina S, Micić D, Bjelović M, Šumarac-Dumanović M, Kendereški A. Metabolic surgery and obesity related comorbidities. Vojnosanitetski Pregled. 2018;75(2): 1-14; 3. Nesek Adam V, Važanić D, Prkačin I. Specific issues in anesthesia of obese patients.Cardiologia Croatica, 2017;12(7-8):320-7; 4. Matei V, Popescu WM. Nutritional Diseases: Obesity and Malnutrition In: Hines RL, Marshall KE. Stoelting’s Anesthesia and co-existing disease, 7th ed. 2018; 20: 386-405.
- Raspoloživo vreme: 3 sata za učenje, 2 sata za rešavanje testa
- Broj pitanja u testu: 50
- Cena: Za članove udruženja besplatno, ostali 1.500 RSD