O PROGRAMU

BROJ ODLUKE 153-02-301/2020-01
Cilj programa je: Sticanje znanja o lokalnim i opštim akcesornim faktorima; Razumevanje njihove uloge u etiopatogenezi parodontopatije; Razumevanje važnosti suzbijanja akcesornih faktora za prevenciju bolesti i lečenje bolesnika.
- Vrsta programa: Elektronski test
- Autor (klikni na ime): Prof.dr Božidar Dimitrijević
- Organizator: Akademija za kontinuiranu medicinsku edukaciju
- Akreditovan za: Stomatologe, medicinske sestre (stomatološke sestre), zdravstvene tehničare (zubne tehničare)
- Bodovi za korisnika: 5
- Bodovi za autora: 7
- Broj akreditacije: V-1428/20-II
- Broj odluke: 153-02-301/2020-01
- Akreditovan dana: ponedeljak, 2. mart 2020.
- Akreditacija važi još:
- Kratak sadržaj: Istraživanja etiologije parodontopatija potvrđuju da su određeni mikroorganiz-mi dentalnog plaka (parodontopatogeni) glavni etiološki faktori u nastanku oboljenja parodoncijuma. Međutim, poznato je da nastanku parodontopatije doprinose i akcesorni etiološki faktori.
Ovaj program kontinuirane medicinske edukacije ima za cilj da korisnicima učini razumljivom ulogu akcesornih faktora u nastanku oboljenja parodoncijuma, zasebno, i u sinergizmu sa glavnim etiološkim faktorom, da time unapredi razumevanje značaja koje suzbijanje ovih faktora ima za prevenciju bolesti i lečenje bolesnika.
Akcesorni etiološki faktori u nastanku parodontopatije mogu biti lokalni i opšti.
Lokalni akcesorni etiološki faktori olakšavaju i ubrzavaju formiranje, retenciju i akumulaciju dentalnog plaka, a istovremeno otežavaju ili onemogućavaju njegovo uklanjanje u toku održavanja oralne higijene. Na taj način ovi faktori deluju indirektno. U ove faktore ubrajaju se: druge naslage na zubima, jatrogeni faktori, impakcija hrane, loše navike, morfološka i anatomska odstupanja mekih i koštanog tkiva i ostali lokalni faktori.
Opšti akcesorni etiološki faktori utiču na smanjenje otpornosti parodoncijuma prema delovanju mikroorganizama dentalnog plaka. Na taj način olakšavaju delovanje produkata dentalnog plaka i pojavu inflamacije u parodoncijumu, utičući istovremeno i na tok parodontopatije. U opšte akcesorne etiološke faktore ubrajaju se: nutritivni faktori, endokrine bolesti, krvne bolesti, imunološki poremećaji i drugi opšti faktori.
U etiopatogenezi parodontopatija od značaja je ispoljavanje fenomena sinergizma delovanja glavnog i akcesornih etioloških faktora. Tako na parodoncijum mogu da deluju mikroorganizmi zajedno sa lokalnim i opštim akcesornim faktorima. To udruženo delovanje mikroorganizama i nekih lokalnih faktora (npr., jatrogeni faktori i morfološka odstupanja u razvoju alveolarne kosti) i opštih faktora (imunološki poremećaji, npr., AIDS) usloviće brzi razvoj bolesti uz pojavu obimnih i teških destrukcija u parodoncijumu sa lošom prognozom.
Korisnici testa steći će znanja i upoznati se sa značajem drugih naslaga na zubima (zubni kamenac i subgingivalni konkrementi, materia alba, naslage od ostataka hrane, pigmentacije na zubima). Dobiće informacije o značaju jatrogenih faktora (njihovim direktnim i indirektnim uticajem na parodoncijum), upoznaće se sa ulogom impakcije hrane u etiologiji parodontopatije, loših navika u etiologiji parodontopatije (unilateralno žvakanje, disanje na usta, parafunkcije, korišćenje meke hrane, morfološka odstupanja u mekim i koštanim tkivima - anomalije gingive i mukogingivalne anomalije, anomalije frenuluma i plika, anomalije u razvoju alveolarne kosti, razvojne mukogingivalne anomalije). Korisnici testa dobiće informacije o tome kako malpozicija zuba i ostali lokalni faktori (karijes zuba, mehanička i hemijska oštećenja, oštećenja zračenjem, ekstrahovan a nenadoknađen zub) utiču na razvoj parodontopatija. Pored navedenih, jedan od značajnih lokalnih akcesornih etioloških faktora je i traumatska okluzija. Sa aspekta etiologije parodontopatije, traumatska okluzija se može smatrati specifičnim etiološkim faktorom. Ona nije u stanju da izazove inflamatorni patološki proces u parodoncijumu, ali utiče na razvoj i težinu patoloških promena u njemu.
Rešavajući test, korisnici će naučiti i bolje razumeti etiopatogenetski značaj sistemskih oboljenja (nutritivni poremećaji, krvne bolesti, endokrina bolesti, imunološki poremećaji) i drugih opštih faktora (medikamenti, toksične materije, psihosomatski poremećaji, nasleđe, starenje) za nastanak i razvoj parodontopatije.
Stičići znanja i unapređujući razumevanje važnosti koji lokalni i opšti akcesorni faktori, samostalno i u sinergiji sa glavnim etiološkim faktorom, imaju za nastanak i razvoj parodontopatije, stomatolozi će unaprediti svoju efikasnost u prevenciji bolesti i lečenju bolesnika. - Obavezna literatura: 1. Dimitrijević B. 11. Etiologija parodontopatije. U: Klinička parodontologija (Dimitrijević B Ed.). Udžbenik. Beograd: Zavod za udžbenike. 2019. 159-206.
- Dopunska literatura: 1. Buia FQ, Almeida-da-Silva CLC, Huynh B, Trinh A, Liua J, Woodward J et al. Association between periodontal pathogens and systemic disease. Biomedical Journal, 2019; 42(1): 27-35; 2. Baiju RM, Peter E, Nayar BR, Varughese JM, Varghese NO. Prevalence and predictors of early periodontal disease among adolescents. J Indian Soc Periodontol 2019; 23:356-61; 3. Teeuw WJ, Kosho MXF, Poland DCW et al. Periodontitis as a possible early sign of diabetes mellitus. BMJ Open Diabetes Research and Care, 2017; 5:e000326; 4. Jepsen S et al. Prevention and control of dental caries and periodontal diseases at individual and population level: consensus report of group 3 of joint EFP/ORCA workshop on the boundaries between caries and periodontal diseases. J Clin Periodontol 2017; 44: S85–S93.
- Raspoloživo vreme: 3 sata za učenje, 2 sata za rešavanje testa
- Broj pitanja u testu: 50
- Cena: Za članove udruženja besplatno, ostali 1.500 RSD